Nacionalni Park Paklenica

Nacionalni park Paklenica obuhvaća kanjon krške rijeke Paklenice. Nalazi se u blizini Starigrada i Zadra u sjevernoj Dalmaciji, na području južnih obronaka Velebita. Status nacionalnog parka dobiva 1949. godine te je tako naš drugi najstariji nacionalni park.

Sam park se sastoji od dva kanjona, Male i Velike Paklenice. Kanjon Velike Paklenice dugačak je 14 kilometara, a širok 500 do 800 metara. U svom najužem dijelu kanjon je širok svega 50 m. Okomite litice uzdižu se iznad obje strane kanjona do visine od preko 700 metara. Kanjon Male Paklenice manjih je dimenzija, a rijeka koja njime teče znatno je manje snage. Dug je 12 kilometara, a široko 400 do 500 metara. U svom najužem dijelu široka je svega 10 metara, dok se okolne litice uzdižu do visine od 650 metara.

Središnji dio parka karakterističan je po reljefnom kompleksu Borovnik i Crni vrh, a u blizini su doline Male i Velike Močile. Istočni dio Parka je geomorfološki vrlo razgranat, nepristupačan i divlji. Dalje prema istoku zona divljine prelazi u područje blažih oblika oko Malog i Velikog Libinja, krških zaravni s brojnim jamama, čija su dna uglavnom obrađena.

Bogatstvo flore ogleda se u popisu od preko tisuću do danas zabilježenih biljnih vrsta i podvrsta, od kojih je 79 endemičnih vrsta. Velika raznolikost, prisutnost reliktnih, endemičnih, rijetkih, zakonom zaštićenih vrsta, čine park vrlo floristički vrijednim područjem, ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi i svijetu. Raznolika staništa u Paklenici i vertikalna slojevitost pružaju dom raznolikoj fauni. Beskralješnjaci su relativno slabo istraženi, ali su zato atraktivni kukci poput dnevnih leptira dobro su istraženi. Pronađeno je više od 40 vrsta vodozemaca i gmazova, a ističe se ugroženi Orsinijev poskok.

Planinarenje je jedini način da se uistinu i upozna Paklenica pa tako NP Paklenica obuhvaća oko 200 kilometara označenih i uređenih staza. Staze su namijenjene turistima te ih vode od kanjona Velike Paklenice do Manite peći, šumarke Lugarnice i Planinarskog doma, ali isto tako postoje i staze namijenjene ozbiljnijim planinarima koje vode do najviših vrhova Velebita. Staze u parku označene su tablama i planinarskim oznakama. Najviše područje Nacionalnog parka Paklenica je uski greben Velebita, širok od 1 do 3 kilometra i ondje se ujedno nalazi i najviši vrh Velebita – Vaganski vrh 1.757 metara nadmorske visine.

Područje parka jedno je od speleološki najpotpunije istraženih područja u Hrvatskoj. U parku je tako poznato i istraženo 76 speleoloških objekata (39 jama i 37 špilja). Najzanimljiviji speleološki objekti su jama Vodarica kao najduža špilja (300 metara) na Velebitu te provalija na Bunovac (534 metara) koja je najdublji objekt srednjeg i južnog Velebita.

Nacionalni park Paklenica je ujedno i najposjećenije penjalište u Hrvatskoj te najveće u jugoistočnoj Europi. Neposredna blizina morske vode ovom penjalištu daje poseban šarm, pa je „Rivijera Paklenica“ idealno mjesto za spoj penjanja i vodenih sportova. Danas se unutar pakleničkih penjališta nalazi preko 360 opremljenih smjerova različitih težina i dužina, tako da svaki penjač može pronaći nešto po svom ukusu. Glavna sezona penjanja počinje u proljeće i traje do kasne jeseni.

Jedna od znamenitosti parka je i kompleks umjetnih tunela koji se nalazi u blizini ulaza u Veliku Paklenicu, a tuneli su izgrađeni u vrijeme Josipa Broza Tita tijekom napetih međunarodnih odnosa između Jugoslavije i SSSR-a kasnih 1940-ih i ranih 1950-ih godina.

Ovisno o skupini kojoj osoba pripada i vremenu posjete, ulaznica za park iznosi od 10 do 60 kuna za jedan dan. S obzirom na veličinu parka i potrebno pješačenje, uprava parka nudi i višednevne te čak i godišnje ulaznice.