Nacionalni Park Plitvička Jezera

Nacionalni park Plitvička jezera jedan je od najstarijih i najvećih nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Godine 1979. Nacionalni park Plitvička jezera uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine zbog izvanrednog i slikovitog niza sedrenih jezera, špilja i povezanih slapovima. Nacionalni park osnovan je 1949. godine i nalazi se u planinskom krškom području središnje Hrvatske, na granici s Bosnom i Hercegovinom. Važna prometnica sjever-jug koja prolazi područjem nacionalnog parka povezuje unutrašnjost Hrvatske s jadranskim obalnim područjem. Zaštićeno se područje prostire na 296,85 četvornih kilometara, a oko 90% ovog područja pripada Ličko-senjskoj županiji, dok preostalih 10% pripada Karlovačkoj županiji.

Plitvička jezera predstavljaju kontinuirani lanac od 16 jezera i mnogo slapova u zapadnoj Hrvatskoj. Povezana jezera, duga ukupno 8 kilometara, počinju s dva planinska potoka koji se kod Plitvičkog Ljeskovca spajaju u rijeku Maticu. Rijeka zatim natapa jezero Prošće, najviše po nadmorskoj visini, a zatim se nizom slapova i manjih jezera ulijeva u jezero Kozjak koje je ujedno i najveće. Od brojnih slapova, Plitvice i Sastavci su najspektakularniji, osobito tijekom proljetnog topljenja snijega. Jezera su središnja točka Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je ujedno i rezervat prirode. Jezera su poznata po svojim prepoznatljivim bojama, od azurne do zelene, sive ili plave. Boje se stalno mijenjaju ovisno o količini minerala ili organizama u vodi i kutu sunčeve svjetlosti.

Poseban geografski položaj Plitvičkih jezera i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku brojnih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti na ovom području. Unatoč blizini mediteranskog klimatskog područja, na Plitvičkim jezerima prevladava umjerena planinska klima. Ovakvi klimatski uvjeti prevladavaju zahvaljujući planinskom lancu Velebit, koji djeluje kao klimatski razdjelnik između primorja i ličke visoravni.

Podzemna konfiguracija Plitvičkih jezera sastoji se od različitih geoloških obilježja, ali općenito cijelo područje se može pripisati krškom području jugoistočne Europe. Karakteristika ovog krškog područja je krhka ili porozna stijena, uglavnom vapnenac ili dolomit. Ova konfiguracija stvara različite geomorfološke fenomene koji se nazivaju dolina (vrtača). Pojave slične onima koje vladaju na Plitvičkim jezerima postoje u Rastokama (Slunj), u Nacionalnom parku Krka, na rijekama Uni i Plivi u Bosni i Hercegovini te na slapovima Krushuna u Bugarskoj.

S obzirom na biljnu i životinjsku raznolikost, područje Plitvičkih jezera jedno je od najznačajnijih područja Hrvatske, zbog klimatskih uvjeta i relativno udaljenog položaja, jer su jezera prilično udaljena od zagađenih i bučnih gradova te industrijskih pogona. Kao rezultat tako niske razine industrijske razvijenosti u ovoj regiji i ranog uvođenja zaštitnih mjera, sačuvan je gotovo netaknut krajolik.

Područje nacionalnog parka dom je iznimno raznolikih životinjskih i ptičjih vrsta. Ovdje se mogu naći rijetke faune kao što su europski smeđi medvjed, sivi vuk, orao, sova, euroazijski ris, europska divlja mačka, tetrijeb, ali i mnoge druge uobičajene vrste. Nacionalni park Plitvička jezera gusto je šumovit, uglavnom sa stablima bukve, smreke i jele, a odlikuje se mješavinom alpske i mediteranske vegetacije. Ima izrazito veliki izbor biljnih zajednica, zbog raspona mikroklima, različitih tala i različitih nadmorskih visina.

Svake godine NP Plitvička jezera bilježi više od milijun posjetitelja, a cijena ulaznica može varirati od 30 kuna ili 300 kuna po osobi po danu (ovisno o sezoni dolaska). Bitno je naglasiti da tu postoje razni paketi ulaznica za maloljetnike, studente ili grupne posjete.